Comments
  1. Ovde neki pominju nauku i pokušavaju tom ljudskom maštom da omalovaže veličinu kao što je BOG! Pa čovek je ništarija u poredjenju sa tvorcem, čovekovi pokušaji da pronikne u tvorčevu zamisao su kao kad bi bakterija pokušala da shvati misli čoveka. Čovekova nauka je laža, skup maštarija koje su konvencijom usvojene za istinu, pa još stavljene u školski program čime se automatski ograničava sloboda misli i svako alternativno traženje istine. Nauka je analogna grebanju po površini torte, ona nikada neće dospeti do srži torte (postojanja) gde se krije najviša slast, slast premudrosti tvorca. Isuviše je slabašan ljudski um i metode koje on koristi pa da bi pronikao u velelepnu promisao najmudrijeg, ono što se nama slepima čini kao nelogičnost, haos, konfuzija i glupost ustvari je duboka tvorčeva promisao koja se može samo božanskim razumom poimati.Nauka je niz obmana koje ruše same sebe, pogledajmo samo to na primeru fizike: nekada se Njutnova teorija smatrala apsolutnom istinom koja neograničeno važi, a onda je Ajnštajn “dokazao” da je brzina svetlosti “nepromenljiva” i Njutnova teorija se srušila kao kula od karata jer je postalo jasno da je ona jedna maštarija, jalovi plod ljudskoga uma, medjutim i nova Ajnštajnovska teorija nije istina, ona je podjednako laž u istom smislu kao i Njutnovska teorija, naposledku će se pojaviti neka nova teorija koja će srušiti i ovu teoriju i tako u beskraj, beskrajni lanac maštarija i obmana.Atomi vele ovde neki pa nauka nikada neće doći do nekoga konačnoga i definitivnoga odgovora, ako pogledate nauku videćete da se naučnici sve više upliću njihove teorije postaju sve konfuznije, sve zapetljanije i komlipkovanije, sve su nerazumljivije, nelogičnije i dalje od stvarnosti, a oni to pokušavaju prikriti obilnim korišćenjem matematike, čime tu svoju “nauku”samo još više udaljavaju od obične svetine, kako bi ona pomislila kako je to nešto čime se mogu baviti samo vrhunski elitni umovi, a njoj ubogoj eto nije sudjeno da razume tako nešto, naravno sve se to radi da bi se obmanulo!!I smešno je kako “naučnici” da će pronaći nekakvu teoriju “svega” kojom bi se nekim “akceleratorom dokazalo” da je sve nastalo slučajno i bezrazložno bez prisustva dublje promisli pod imenom BOG! Smešno je videti kako “naučnici”pokušavaju da objasne postanak celokupnog svemira a nisu sposobni ni da realno objasne makroskopske pojave iz svakodnevnog života. Ja sam uveren da će ovaj vulgarni materijalizam i ateizam na kraju pojesti samoga sebe i definitivno propasti doživevši krah!!! I da će se tada otrežnjeno čovečanstvo, okrepljeno svetlom istine, razjareno okrenuti protiv onih koji ga sistematski i planski drže u mraku neznanja, a istina je lepota i istina se ne može sakriti ona se na kraju uvek probije i ukaže. A BOG je vrhunska istina!!!

  2. Evo jednog zanimljivog teksa. Istraživanje američkog Ješhiva univerziteta je pokazalo da vernici navodno duže žive:

    izvor: Tanjug

    RELIGIJA DOBRO UTIČE NA ZDRAVLJE

    Nova studija Univerziteta Ješhiva u Njujorku pokazala je da su žene koje odlaze na bogosluženje, bez obzira na etničku pripadnost i religiju, manje depresivne (27 odsto) i imaju pozitivniji pogled na život (56 odsto) nego one koje ne idu na bogosluženja.

    Portal Magazin prenosi da je u istraživanje bilo uključeno više od 92.000 žena starijih od 50 godina.

    Stručnjaci su zaključili i da je prevremena smrtnost manja za 20 odsto kod žena koje odlaze na religiozna bogosluženja, nego kod onih koje ne odlaze, što se može objasniti i time što te žene verovatnije izbegavaju poroke, poput pušenja, preteranog uživanja u alkoholu i nekih drugih zdravstvenih faktora rizika.

    U prošlosti su neki verski zakoni imali izrazito pozitivan uticaj na fizičko zdravlje.

    Za razliku od državnih praznika koji nisu pod emocionalniom nabojem, za one koji nemaju prave prijatelje, porodicu koju vole ili nekog dragog i bliskog, blagdani mogu biti veoma opasni.

    Svuda oko sebe ljudi čuju i vide znakove razdraganosti, razmenu poklona i ljubav, ali ako to ne doživljavaju i sami, praznični dani mogu izazvati osećaj isključenosti, samoće i zavisti, pa mogu postati izuzetno gorko iskustvo.

    Zanimljivo je da za religiozne manjine blagdani većine nisu negativno, nego uglavnom pozitivno iskustvo. I oni imaju dane odmora, ali su pošteđeni masovne histerije potrošnje koja kod većine dovodi do dugova, opijanja i prejedanja.

    Religiozna manjina tokom tih dana oseća veću želju da održi svoju tradiciju i običaje, pa se dublje posvećuje svojoj duhovnosti.

    Obično je reč o ortodoksnijim grupama vernika, koji tada osećaju još veću povezanost s pripadnicima svoje grupe.

    Uprkos razlikama, ista studija američkog Templ Univerziteta pokazala je da je među svim religioznim grupama, i većinskim i manjinskim, tokom blagdana povećana svest o pomaganju.

    Sociolog sa Pensilvanija univerziteta Kristofer Šeitle i sociolog Univerziteta Njujork Ejmi Adamčzik proučili su ogromnu bazu podataka i prateći pojedince od 1972. do 2006. godine su ustanovili da gubitak vere može biti loš, posebno ako se radi o Jehovinim svedocima ili mormonima.

    Oni su zaključili da se u tim zajednicama održavaju visoki standardi, što se pozitivno odražava i na zdravlje, ukoliko pojedinci ostanu članovi zajednice – imaju 40 odsto veće šanse da održe dobro zdravlje.

    Međutim, ako napuste zajednicu, pojedinci mogu usvojiti manje zdrave navike kao što su pušenje, konzumiranje alkohola i seksualno riskantno ponašanje i moguće je da osete gubitak do tada važne društvene potpore, pa ne čudi da posle toga imaju u proseku 20 odsto manje šanse da budu dobrog zdravlja.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *