Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!

50logickihgresaka.com

Da bismo diskutovali ili uopšte samo razmišljali o bilo čemu, neophodno je da donosimo zaključke na osnovu informacija koje su nam na raspolaganju. Ali, donošenje zaključaka nije dovoljno, jer ti zaključci možda ne slede iz tih informacija. Možda smo izvukli pogrešan zaključak. Ali, kako to da znamo?

Da bismo znali da li je neki zaključak validan, da li sledi iz svojih premisa, neophodno je da poznajemo logičke greške, ali i kognitivne pristrasnosti. Da znamo šta su, da znamo koje su nam već poznate i kako da ih prepoznamo.

SVE, ali bukvalno sve, u našim životima se zasniva na izvlačenju zaključaka na osnovu informacija koje su nam na raspolaganju. Te informacije su premise i one nas navode na neki zaključak. Zatim taj zaključak postaje nova informacija, nova premisa za neki sledeći zaključak i tako dalje, i tako dalje. Svake godine, svakog dana, svakog minuta. Stalno. Sve odluke koje donosimo, sve stavove koje zastupamo, sva dela koja učinimo, SVE je zasnovano na procesu izvlačenja zaključaka na osnovu informacija koje su nam na raspolaganju.

Kada jedna teško poremećena budaletina dođe na moj Youtube kanal i ostavi komentar: “Platio bih onome ko bi ti prosvirao tu teleću glavu sačmarom”, on je do toga došao izvlačenjem zaključaka. On je izvukao zaključak da su moji stavovi pogrešni. On je izvukao zaključak da je prosviravanje nečije glave sačmarom validan metod rešavanja neslaganja u stavovima. On je izvukao zaključak da je ispravno nekoga ubiti samo zato što misli drugačije. On je izvukao zaključak da je ispravno da on to i napiše na Youtube sajtu. I tako dalje. Sve te, a i sve ostale zaključke nevezane za taj jedan slučaj, je ta teško poremećena osoba izvukla na osnovu informacija koje su mu na raspolaganju.

Izvlačenje zaključaka je kao matematika. Ako imamo jednačinu X+3=5, korišćenjem matematičkih pravila ćemo rešiti da je X=2. Isto tako, postoje i pravila logike, takva da se može tačno, bez dvoumice, znati da li je određeni zaključak validan, tačnije da li zaista sledi iz svojih premisa. Ako dvoje ljudi za jednačinu X+3=5 dobiju različite vrednosti za X, kako će najbolje rešiti tu nesuglasicu? Da li će svako braniti svoj rezultat po svaku cenu? Da li će doći do komentara “Platio bih onome ko bi ti prosvirao tu teleću glavu sačmarom zato što tvrdiš da je X=2”? Naravno da neće. Uz pomoć poznatih matematičkih pravila će se proveriti rezultati i videće se jasno i nedvosmisleno ko je bio u pravu, čiji rezultat je bio tačan.

Isto tako bi trebalo da bude i kada dvoje ljudi imaju različite zaključke. Trebalo bi da iskoriste poznata pravila logike da bi jasno i nedvosmisleno videli ko je u pravu, čiji zaključak jeste validan a čiji nije. Ali, to se nikada ne dešava Kada su u pitanju zaključci, onda će svako braniti sopstveni zaključak po svaku cenu. A, ponovo, SVE u životu se svodi, bukvalno sve, na izvlačenje zaključaka na osnovu informacija koje su nam na raspolaganju.

Ovo je naročito probematično zbog poražavajuće činjenice da smo svi u ogromnoj zabludi da nam je izvlačenje validnih zaključaka urođeni talenat. Svi smo apsolutno ubeđeni da su svi naši zaključci obavezno tačni i da obavezno slede iz premisa. Do te mere, da kada neko drugi izvuče drugačiji zaključak iz istih premisa, mi iz te informacije izvlačimo zaključak da je ta osoba obavezno pogrešila. Isto to zaključuje i ta osoba za nas, naravno. Nikome nikada ne pada na pamet da je možda on taj koji je pogrešio. I to je veliki problem za celokupno čovečanstvo. To i samo to je razlog svih svađa, svih tuča, svih ubistava, svih ratova. To je razlog svih nesuglasica ikad. Ta totalno neosnovana nabeđenost svih ljudi da su njihovi zaključci obavezno validni, a svi ostali obavezno pogrešni.

Zašto? Pa zato što su ljudi masovno neobrazovani i ne znaju da uopšte postoje pravila logike koja vrlo lako i nedvosmisleno mogu da reše sva neslaganja. Ako nekoga pitate šta je to logička greška, dobićete blagoteleći pogled. Ako pitate šta je kognitivna pristrasnost, rezultat će biti još gori. Ljudi ne znaju da ne znaju da misle.

Kada vozimo auto, da li ćemo imati problem ako ne znam koja papučica ima koju funkciju, ako ne znamo kako se koristi ili uopšte za šta služi menjač? Naravno da hoćemo. Da bismo vozili auto, moramo prvo da naučimo da vozimo auto.

Dakle, ne možemo da vozimo ako prvo nismo naučili KAKO da vozimo.

Ne možemo da rešavamo matematičke jednačine ako prvo nismo naučili matematička pravila, ako nismo naučili KAKO da rešavamo te jednačine.

Isto tako, ne možemo da izvlačimo validne zaključke ako prvo nismo naučili pravila logike, ako nismo naučili KAKO da izvučemo validan zaključak iz zadatih premisa.

Da bismo izvlačili validne zaključke, neophodno je da odlično poznajemo logičke greške i kognitivne pristrasnosti. Logičke greške i kognitivne pristrasnosti vode u pogrešne zaključke i svi mi, bukvalno SVI MI, smo skloni i greškama i pristrasnostima. Bez izuzetka.

Neki ljudi su prirodno talentovani za matematiku, neki za muziku, pa su tako neki talentovani i za logiku i izvlačenje zaključaka. Ali takvi ljudi su retki, a čak i oni ponekad naprave neku grešku.

Ako se pitate zašto nas nisu učili o logičkim greškama i o kognitivnim pristrasnostima u školi, moj odgovor je poražavajuće “ne znam”. Nije mi jasno, ne mogu to da shvatim. Poznavanje logičkih grešaka i kognitivnih pristrasnosti je jednako važno, a dozvoliću sebi da kažem možda i važnije, od poznavanja matematike i maternjeg jezika. Moj zaključak je da bi logičke greške i kognitivne pristrasnosti trebalo izučavati od malih nogu, tokom celog osnovnog i srednjeg obrazovanja, sa obaveznim čestim ponavljanjem gradiva, i to u jednakom fondu časova kao matematika ili maternji jezik. Dodatno, moj zaključak je da bi testiranje poznavanja logičkih grešaka i kognitivnih pristrasnosti trebalo da bude važnije od testiranja poznavanja matematike i maternjeg jezika na malim, velikim, srednjim i svim drugim maturama i prijemnim ispitima za fakultet, ali i za srednju školu.

Poražavajuće je da su logičke greške poznate već hiljadama godina. Još je Aristotel, koji je živeo u 4 veku pre nove ere, napisao Organon u kom je naveo trinaest logičkih grešaka. Danas ih ima znantno više. Poznate su i mnoge kognitivne pristrasnosti. I o logičkim greškama, i o kognitivnim pristrasnostima možete naučiti na internetu ako iole razumete engleski jezik. Na engleskom su to logical fallacies i cognitive biases i možete krenuti od Wikipedije ili Gugla, svejedno.

Na srpskom imate moju knjigu “50 logičkih grešaka”, a uskoro bi trebalo da izađe i knjiga o kognitivnim pristrasnostima koja je već napisana i trenutno je na lekturi. Ni jedna ni druga knjiga ne sadrže moje stavove, obe knjige predstavljaju bukvalno samo sakupljanje postojećih informacija sa interneta i prevođenje sa engleskog na srpski jezik. Ništa više, ništa manje od toga.

Comments
  1. ”Ako se pitate zašto nas nisu učili o logičkim greškama i o kognitivnim pristrasnostima u školi, moj odgovor je poražavajuće “ne znam”. Nije mi jasno, ne mogu to da shvatim.”

    Znam ja, i što je još bitnije, razumem 😀
    Tokom školovanja učitelji (pre)daju a učenici primaju informacije predviđene školskim programom. Programirana deca su ono što je potrebno sistemu, koji je za svoje potrebe školski program osmislio. Tu jednostavno nema mesta logici i razmišljanju, kamoli praktikovanju istih, jer upotrebom zdravog razuma i elementarne logike se dolazi do zaključka da nam se putem školskog programa od malih nogu instalira gomila glupih i beskorisnih informacija, dok se korisne informacije drže po strani.
    Vlast ne želi dobro informisane, inteligentne i za kritičko razmišljanje sposobne ljude, njima je isključivi cilj stvaranje poslušnika, bilo da su u pitanju obrazovani intelektualci ili fizički radnici.

  2. http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:567387-Pojavio-se-lik-Svetog-Vasilija

    Гледај псето тупаво колика је сила Божија.Има Бог место за такве као што си ти, не брини плата на ономе свету ти је већ спремљена и чека те. Стоко бесловесна за оволику хулу те чека озбиљна казна након смрти.Мада бих се ја лично позабавио са тобом и на овоме свету.Пар удараца шипком по тој дебелој телесини би те научило да будеш културнији.

Leave a Reply to Nenad Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *